Kraj ožujka. Lovostaj štuke traje još koji dan. Dok vi čekate, u plitkim tršćacima i poplavnim područjima naših rijeka upravo se odvija nešto što određuje koliko će štuka biti u vodi sljedeće sezone. Štuka (Esox lucius) se mrijesti, i za to joj treba vrlo malo: voda od 6-8 stupnjeva i mir.
Što se upravo događa pod vodom
Štuka je jedna od prvih slatkovodnih riba koja se mrijesti u godini. Mužjaci su na mrijestilištima već tjednima. Došli su prvi, zauzeli plitke zone s vegetacijom i čekaju ženke. Kad ženka položi jajašca, inkubacija traje 10-14 dana, ovisno o temperaturi. Na 8 stupnjeva razvoj je tri puta sporiji nego na 16 stupnjeva, ali stopa preživljavanja je gotovo ista: između 70 i 76% (Realis-Doyelle i sur., 2022).
Zato lovostaj traje od 1. veljače do 31. ožujka. Da se štuki da vremena da završi mrijest u miru.
Što dolazi nakon mrijesta
Čim završi mrijest, štuka ulazi u fazu koju ribari dobro poznaju: post-mrijesno hranjenje. Izgladnjela nakon tjedana reproduciranja, postaje izuzetno agresivna. Drži se plitke vode, lovi sve što se kreće, i reagira na mamce brže nego u bilo kojem drugom dijelu godine.
To je prozor koji traje nekoliko tjedana, obično kroz travanj dok je voda između 8 i 15 stupnjeva. Veliki primjerci su još u dostupnoj, plitkoj vodi. Kasnije, kad se voda zagrije, povlače se u dubinu.
Zašto temperatura određuje sve
Ali zašto uopće temperatura igra toliku ulogu? Odgovor leži u nečemu što vrijedi za sve slatkovodne ribe, ne samo za štuku.
Ribe su ektotermni organizmi. Nemaju unutarnji termostat kao mi. Temperatura vode doslovno određuje brzinu svih kemijskih reakcija u njihovom tijelu, od probave do snage mišića.
U biologiji se ta ovisnost mjeri tzv. Q10 koeficijentom. Za slatkovodne ribe prosječni Q10 iznosi 2,36, prema istraživanju Clarke i Johnston (1999) objavljenom u Journal of Animal Ecology. U praksi to znači da se sa svakim porastom temperature za 10 stupnjeva metabolizam ribe otprilike udvostruči.
Posljedice su konkretne: u toploj vodi riba brže probavlja, brže troši energiju i treba više hrane. U hladnoj vodi se sve usporava, probava traje i do tri puta dulje, a riba može danima preživjeti bez obroka.
Štuka i njezin optimalni raspon
Štuka podnosi temperature od gotovo 0 stupnjeva pa do oko 29 stupnjeva (Casselman, 1978). Ali preživjeti i biti aktivan nije isto.
Najaktivnija je i najviše se hrani u rasponu od 10 do 18 stupnjeva. To je zona u kojoj joj metabolizam proizvodi dovoljno energije za nagle napade iz zasjede, a istovremeno ne troši previše kisika. Upravo u tu zonu ulazimo krajem ožujka i u travnju.
Zanimljiv detalj: mlađe štuke (do oko 2 kg) preferiraju nešto topliju vodu, oko 19-21 stupanj. Ali velike štuke iznad 3 kg češće se zadržavaju na 10-13 stupnjeva. Veće ribe imaju sporiji metabolizam po kilogramu mase, pa im toplija voda troši previše energije u odnosu na ono što mogu kompenzirati hranom.
Što donosi ljeto
Iznad 21 stupnja, štuka počinje tražiti hladnija područja. Povlači se u dublje dijelove jezera ili rijeke, traži mjesta gdje podzemne vode ulaze u korito ili gdje hlad od drveća snižava temperaturu.
Problem nije samo toplina. Toplija voda drži manje otopljenog kisika. Štuka počinje trošiti više energije samo na disanje, a manje joj ostaje za lov. Ispod 2 mg/L otopljenog kisika praktički prestaje loviti.
Ako temperatura prijeđe 25 stupnjeva i ostane tako nekoliko dana, hranjenje gotovo potpuno prestaje. Štuka prelazi u režim štednje energije: stoji u zasjedama ali ne napada, ili lovi samo u kratkim intervalima u svitanje i sumrak.
A zimi?
Ispod 4 stupnja, aktivnost štuke dramatično pada. Ispod 2 stupnja gotovo se ne miče. Ali to nije hibernacija u pravom smislu.
Istraživanje objavljeno u Journal of Experimental Biology (2022) pokazalo je da ribe zimi ne snižavaju metabolizam aktivno, kao što to rade neki sisavci. Uštede energije dolaze od dva faktora: prestanka aktivnosti (jednostavno stoje) i pasivnog usporavanja kemijskih reakcija zbog hladne vode (Arrheniusov efekt). Tijelo se ne "gasi" voljno. Fizika ga prisiljava da uspori.
Štuka u hrvatskim vodama
U Hrvatskoj štuka živi u cijelom slivu Dunava, uključujući Savu, Dravu i njihove pritoke. Nalazi se i u vodama Istre, u Vranskom jezeru na Cresu te u rijeci Gačkoj.
Godišnje se u Hrvatskoj ulovi oko 22-23 tone štuke. Komercijalni ribolov dozvoljen je samo na Dunavu i donjem toku Save. Minimalna veličina za zadržavanje je 40 cm.
Prema IUCN klasifikaciji, štuka je globalno vrsta najmanje zabrinutosti (LC), ali joj je otpornost populacije niska. Vrijeme udvostručenja populacije iznosi 4,5-14 godina, što je još jedan razlog zašto je lovostaj važan.
Vaš proljetni vodič po temperaturi
Lovostaj završava 1. travnja. Ako pratite temperaturu vode (a trebali biste), evo što možete očekivati:
- 6-10 stupnjeva (rani travanj): post-mrijesno hranjenje u punom jeku, štuka je u plićaku i agresivna
- 10-15 stupnjeva (travanj/svibanj): idealno razdoblje, štuka aktivno lovi cijelim danom
- 15-18 stupnjeva (kasni svibanj): još uvijek odlično, ali veći primjerci se počinju povlačiti u dubinu
- Iznad 18 stupnjeva: prebacite se na rano jutro i večer, posebno za velike štuke
Temperatura vode nije samo brojka na termometru. Za štuku i sve druge ribe, ona je ono što termostat predstavlja za vaš dom. Samo što ga ribe ne mogu namjestiti same. A upravo sad, dok se voda zagrijava iz zimskih u proljetne temperature, štuka se priprema za najaktivnije razdoblje godine.