Zamislite ribu kojoj ne treba mužjak da bi se razmnožavala. Zvuči kao znanstvena fantastika, ali upravo to radi babuška (Carassius gibelio), riba koja je u samo nekoliko desetljeća osvojila gotovo svaku slatkovodnu vodu u Hrvatskoj.
Što je ginogeneza?
Ginogeneza je iznimno rijedak oblik razmnožavanja kod kralježnjaka. Ženka babuške polaže jajašca koja se razvijaju bez pravog oplođenja. Spermatozoid mužjaka druge vrste ulazi u jajašce i pokreće razvoj embrija, ali se njegov genetski materijal ne spaja s majčinim, jednostavno se odbacuje.
Rezultat? Svaka riba koja se izleže genetski je identičan klon majke. Cijela populacija babuške u hrvatskim vodama sastoji se gotovo isključivo od ženki.
Trik s posuđenom spermom
Da bi pokrenula razvoj svojih jajašaca, babuška se mrijesti zajedno s mužjacima srodnih vrsta ciprinida, najčešće šarana, deverike, bodorke ili krupatice. Mužjaci tih vrsta ispuštaju sjemenu tekućinu koja dolazi u kontakt s jajašcima babuške, no genetski doprinos mužjaka potpuno izostaje.
Spermatozoid služi samo kao okidač, poput ključa koji pokreće motor, ali ne utječe na smjer vožnje. Babuška doslovno "posuđuje" sjemenu tekućinu drugih vrsta bez ikakve genetske zahvalnosti.
Brojke koje zapanjuju
Jedna spolno zrela ženka babuške može u jednoj sezoni položiti do 400.000 jajašaca. Spolnu zrelost dostiže već s 3-4 godine, pri dužini od oko 20 centimetara.
Budući da za razmnožavanje ne treba mužjaka vlastite vrste, svaka jedinka u populaciji je potencijalna majka. Kod većine drugih riba, samo polovica populacije (ženke) proizvodi potomstvo, dok kod babuške to radi svaka riba.
Tajna uspjeha: triploidija
Babuška ima tri seta kromosoma umjesto uobičajena dva (tzv. triploidija). To joj daje dodatnu genetsku stabilnost za klonsko razmnožavanje. Zanimljivo, istraživanja objavljena u časopisu Nature Scientific Reports (2015.) pokazala su da neki klonovi babuške mogu istovremeno koristiti i ginogenezu i klasično spolno razmnožavanje, što je jedinstven slučaj u životinjskom svijetu.
Osvajačica hrvatskih voda
Babuška je izvorno iz Azije, odakle se proširila cijelom Europom. U Hrvatsku je stigla prije nekoliko desetljeća i danas ne postoji slatkovodna voda u kojoj ne živi. Njezina sposobnost brze reprodukcije, otpornost na loše uvjete i širok raspon prehrane čine je jednim od najuspješnijih slatkovodnih osvajača.
Za lokalne riblje zajednice, babuška predstavlja ozbiljnu konkurenciju jer zauzima prostor i hranu autohtonim vrstama poput karaša (Carassius carassius), s kojim se može i hibridizirati.
Zanimljivost za kraj
Ginogeneza je toliko rijetka među kralježnjacima da je poznata kod svega desetak vrsta riba na cijelom planetu. Babuška je najpoznatiji i najrašireniji primjer, živi dokaz da evolucija ponekad pronalazi izlaze koji zvuče potpuno nevjerojatno.